Lasere upotrebljavamo za uklanjanje vaskularnih (žilnih) i pigmentnih promjena, nepoželjnih dlaka, bora, ožiljaka, dobročudnih tumora i tetovaža.
Korištenje lasera u dermatologiji započelo je 60-ih godina prošlog stoljeća. Godine 1963. L. Goldman je objavio prve rezultate liječenja kožnih promjena rubinskim laserom. Od tada do danas istraživanja i primjena laserskih uređaja u dermatologiji nezaustavljivo napreduje. Riječ LASER akronim je engleskog izraza Light Amplification by Stimulated Emission of Radiation što znači pojačavanje svjetlosti stimuliranom emisijom zračenja. U dermatologiji laseri se upotrebljavaju za uklanjanje vaskularnih (žilnih) i pigmentnih promjena, nepoželjnih dlaka, bora, ožiljaka, dobročudnih tumora i tetoaža. Oni djeluju po principu selektivne fototermolize čime je omogućeno ciljano odstranjivanje različitih promjena. Kromofore (biološki aktivne molekule) kože, kao što su hemoglobin, melanin i voda, apsorbiraju specifičnu valnu duljinu svjetlosti. Primjenom laserske zrake određene valne duljine (laseri emitiraju svjetlo samo jedne valne duljine), postiže se selektivno uništenje ciljanog tkiva bez većeg toplinskog oštećenja okolnog tkiva koje se ne tretira laserskom zrakom. Zbog toga je selektivnost pri uklanjanju promjena na koži i najveća prednost u odnosu na druge terapijske metode.
Ordinacija je opremljena trima laserima: Nd:YAG, Er:YAG i frakcijskim laserom.
Nd:YAG LASER
Uklanjanje dlaka
Pretjerani rast dlaka na određenim mjestima na tijelu (npr. lice, trbuh, prsa, leđa, noge) može biti rezultat utjecaja različitih faktora kao što su nasljeđe, endokrini utjecaj (utjecaj hormona) ili utjecaj nekih lijekova. Za dugotrajno uklanjanje dlaka laserski su tretmani metoda izbora. Ciljna kromofora pigment je melanin u korijenu dlake. Zbog toga su laseri efikasni u uklanjanju smeđih i crnih dlaka, a nemaju dobar učinak kod svjetlih ili sijedih dlaka. Uređaj za istovremeno hlađenje kože osigurava izvrsnu podnošljivost tretmana i istovremeno smanjuje rizik nuspojava. Nakon tretmana mogu biti prisutni crvenilo i blagi otok tretiranog područja koji prolaze u iduća 24 sata. Poslije tretmana potrebno je izbjegavati izlaganje UV-zrakama zbog mogućeg nastanka hiperpigmentacija. Za postizanje zadovoljavajućih rezultata potrebno je 6 − 10 tretmana u razmacima od 5 do 12 tjedana, ovisno o području koje se tretira.
Žilne promjene
U najčešće žilne promjene koje se mogu tretirati laserom spadaju teleangiektazije i venektazije („kapilare“ na licu i na nogama), naevus araneus ili spider nevus (paukoliki madež), hemangiomi i angioma senile (cherry angioma). Ciljna kromofora u ovom slučaju jest hemoglobin. Tijekom tretmana i nakon njega nužno je hlađenje kože. Nakon tretmana vidljivo je crvenilo, a mogu se javiti i točkaste krastice koje otpadaju kroz nekoliko dana. Potrebno je izbjegavati izlaganje UVsvjetlu (sunce, solarij) najmanje mjesec dana. Tretmani se mogu ponavljati u razmacima od 6 tjedana.
Er:YAG LASER
Ožiljci
Pomlađivanje
Ovim postupkom uklanjaju se površinski slojevi kože. To dovodi do smanjenja bora i pigmentacija koje su nastale kao posljedica dugogodišnjeg izlaganja suncu. Ciljna kromofora jest voda u stanicama. Laserske zrake uzrokuju površinsku vaporizaciju epidermisa, stezanje kolagena i stvaranje novog kolagena. Zahvat se obično radi u lokalnoj anesteziji, a nakon zahvata potrebna je i postoperativna njega. Blago crvenilo tretiranog dijela može potrajati od jednog do više mjeseci. Moguće su komplikacije bakterijske i virusne infekcije te promjene pigmentacije kože. Laserski resurfacing može se raditi i tzv. neablativnim laserima (ND:YAG) uz obavezno hlađenje kože. Prilikom ovog tretmana stimulira se stvaranje novog kolagena u koži. Iako je potrebno više tretmana prednost je neablativnog resurfacingabezbolnost, a sam postupak nije agresivan kao ablativni resurfacing.
FRAKCIJSKI LASER
Frakcijski resurfacing
To je najnovija metoda laserskog resurfacinga pri čemu se postiže ablacija pravilno raspoređenih „stupaca“ epidermisa i dermisa promjera 100 μ i dubine do 700 μ na određenom arealu (frakciji) kože. Zahvaljujući arealima zdrave kože oko „stupaca“ zacjeljivanje je znatno brže u odnosu na ablativni resurfacing kod kojeg se epidermis uklanja na cijeloj površini. Frakcijski laser danas je najčešće primjenjivana metoda laserskog resurfacinga. Svoju popularnost duguje postizanju zadovoljavajućih rezultata uz brži oporavak i manji rizik od nuspojava u odnosu na ablativni resurfacing. U ordinaciji laserski resurfacing provodim primjenom Er:Yag lasera koji uključuje mogućnost ablativnog i frakcijskog resurfacinga u kombinaciji s toplinskim učinkom na dublje slojeve kože (dermis) kojim se postiže željeni učinak na kolagena vlakna što poboljšava terapijski rezultat. Osnovni razlog za primjenu frakcijskog resurfacinga pomlađivanje je lica i uklanjanje ožiljaka, najčešće od akni. Frakcijski resurfacing nije dopušteno provoditi unutar godine dana nakon završetka liječenja izotrtetinoinom (Roaccutane). Idealni kandidati su osobe fototipa I − II (prema Fitzpatricku), odnosno osobe svijetle kože, kose i očiju, dok su tamnije pigmentirane ososbe izloženije većem riziku za nastanak promjena pigmentacije. Tretman se provodi uz prethodnu primjenu lokalnog anestetika u obliku kreme. Uz primijenjenu anesteziju tretman se dobro podnosi iako je moguć blagi osjećaj peckanja ili žarenja. Nakon frakcijskog resurfacinga koža je crvena uz blagi otok tretirane regije. Vrijeme trajanja crvenila i otoka ovisi o jačini samog tretmana. Nakon zahvata na tretirana područja apliciraju se hladni oblozi i neutralne kreme. Potrebno je izbjegavati izlaganje suncu te koristiti kreme s visokim zaštitnim faktorom kako bi se smanjio rizik od promjena pigmentacije. Zbog toga se laserski resurfacing ne provodi tijekom ljetnih mjeseci. Neželjene posljedice tretmana izuzetno su rijetke, a uključuju pojavu mjehura, krasta, folikulitisa, svrbeža, reaktivaciju herpes simplex infekcije te promjene pigmentacije. Zadovoljavajući učinak očekuje se nakon nekoliko tretmana (3 − 5) u razmaku od mjesec do godine dana − ovisno o jačini tretmana.
